Green Deal Hrvatska

U posljednjih 200 godina javno zdravstvo u Europi doživjelo je mnogobrojne iskorake upravo zahvaljujući promicanju higijene. Pandemija koronavirusa pridonijela je boljem održavanju higijene.
 
Premda bismo pomislili da je to poboljšalo naše zdravlje, postavlja se pitanje - ima li naša težnja za čišćim načinom života lošu stranu? Jesmo li pronašli pravu ravnotežu između higijene i zaštite okoliša?
 
Govorit ćemo o opasnostima dezinfekcije, i istražiti ima li istine u staroj izreci da je čistoća odmah pokraj pobožnosti.

S nestankom mnogobrojnih malih farmi i sve lošijom situacijom u poljoprivredi, negativnim posljedicama jeftinog uvoza hrane i klimatskim promjenama, poljoprivreda se na prvi pogled ne čini kao atraktivan posao za mlade Europljane. Pa ipak, svjedočimo da je proizvodnja hrane važnija nego ikad prije. Europa doista treba nov naraštaj poljoprivrednika koji su spremni zaprljati ruke i prionuti na posao.
Činjenica je da je europski je poljoprivredni model  u krizi. Prema izvješću Europskog parlamenta objavljenog u travnju, broj poljoprivrednih gospodarstava u EU pao je s oko 15 milijuna na 10 milijuna i to u razdoblju između 2003. i 2016. godine. Najveći pad bilježe mala poljoprivredna gospodarstva do 5 hektara zemlje.
Ona su pod sve većim pritiskom velikih tvrtki. Naime, dok veliki dobivaju najviše potpore, mali su zakinuti jer imaju manje poljoprivrednih površina. Ako se takav trend nastavi, u Europskoj uniji bi do 2040. moglo ostati manje od 4 milijuna poljoprivrednih gospodarstava – što predstavlja pad od nevjerojatnih 62 posto u odnosu na broj iz 2016.
Postavlja se pitanje - što bi moglo privući mlade poljoprivrednike da se okrenu baš toj djelatnosti? 

Premda utjecaj klimatskih promjena na naš svakodnevni život posljednjih godina ne možemo osporiti jer smo svjedoci turbulentnih promjena koje se događaju u prirodi i okolišu, još postoje oni koji klimatske promjene – poriču.
U znanstvenoj zajednici, a samim time i u društvu, globalno zatopljenje smatra se činjenicom, no ima onih koji tu tvrdnju dovode u pitanje. Opovrgavanjem klimatskih tema je kojom se bavimo u ovoj epizodi.

Svaki proizvod ili usluga ima ugljični otisak. To je ukupna količina stakleničkih plinova koja se emitira tijekom proizvodnje, uporabe i zbrinjavanja proizvoda i svi oni doprinose klimatskim promjenama.
U ovom podcastu Green Deal-a naši novinari iz cijele EU pitaju mlade ljude, koje konkretne mjere možemo poduzeti kako bismo smanjili svoj ugljični otisak?

Politička inercija mnoge mlade ljude – one koji će najvjerojatnije biti izravno pogođeni klimatskim promjenama – čini razočaranima i zgroženima. S političarima koji gube obraz i mladima koji gube vjeru, ima li politika još uvijek šanse spasiti planet?

Takozvana ekonomija dijeljenja, sa svojim mogućnostima iznajmljivanja, omogućuje učinkovitije korištenje dobara, uštedu novca i smanjenje otpada. Možda vam je potrebna motorna pila da biste posjekli osušeno stablo u vašem vrtu, odjevni predmet za gala večeru ili skijaško odijelo za vaš odmor... Hoćete li kupiti ove specijalizirane artikle koji se uglavnom koriste samo jednom?
Malu se djecu uči da je dijeljenje pokazivanje brige, a čini se da se ta filozofija sve više širi među odraslima u Europi - doznaju novinari naše mreže diljem EU.

Sigurno su vam poznati Whatsapp, Facebook, TikTok, iMessage, Messinger, Snapcha, i još, mogli bismo reći, bezbroj mobilniih aplikacija koje svakodnevno koriste ljudi diljem svijeta. Ujutro, tijekom dana, nakon ručka, na poslu, u školi, u šetnji, kupovini – društvene mreže i aplikacije koristima doista tijekom cijeloga dana.
No, može li lajk onečistiti okoliš? Kakav je utjecaj naše upotrebe interneta na klimu? Kakav utjecaj imaju sve fotografije i video zapisi koje svakodnevno objavljujemo na društvenim mrežama?
Šteti li okolišu gledanje filmova putem poznatih svjetskih internetskih platformi?
Doznajte u nastavku našega Green Deal Hrvatska Podcasta Hrvatska.

U novoj epizodi Green deal podcasta bavimo se klimatskom anksioznošću, čije su najveće žrtve mladi ljudi diljem Europe. Ona raste s pitanjima poputih ovih: uznemiruje li vas nepodnošljiva, neuobičajena vrućina proteklog ljeta?
Zbunjuje li vas činjenica da sve više smokava raste u kontinentalnoj Hrvatskoj?
Žudite li na snijegom koji nikako da padne, i hvata li vas nostalgija pri pomisli na davno nestale snjegove srednje Europe?

Tijekom posljednjeg desetljeća, mi smo Europljani ulagali sve više napora za smanjenjem plastičnog otpada. S jedne strane smanjenjem potrošnje plastike i s druge strane, boljim gospodarenjem otpada koji stvaramo. Od vrećica za višekratnu upotrebu do odvojenih kanti u našoj kuhinji, svi smo razvili nove navike kako bismo podržali ta nastojanja. Ali pandemija je otkrila jednu veliku prepreku na putu ka svijetu bez plastike: područje higijene. Dakle, je li nas pandemija vratila u našu potragu za odlaganjem plastike u kantu povijesti?

Za sve više ljudi, posebice mlađih, automobili nisu statusni simbol kao što su nekada bili. U velikoj mjeri razlog je loš glas o emisijama stakleničkih plinova, pri čemu je cestovni promet odgovoran za gotovo 30% ukupnih emisija u EU-u, a privatni automobili čine gotovo dvije trećine te brojke.
Dakle, mogu li automobili uskoro postati stvar prošlosti? Mogu li Europljani doista prekinuti svoju ovisnost o automobilima i odlučiti se za mekše oblike prijevoza, poput bicikla? Saznajte, pridružite nam se na putovanju kroz susjedstvo.