Green Deal Hrvatska

Od omotnog papira i ambalaže do bajkovitih lampica, vatrometa i okićenih jelki, naši Božićni običaji stvaraju puno otpada i imaju značajan utjecaj na okoliš. U ovoj epizodi novinari mreže razgovaraju s ljudima iz cijele EU, s posebnim fokusom na blogersku zajednicu. Puni su prijedloga kako slaviti na održiviji način.

One, koje su osjetljivije na klimatske promjene prednjače u borbi protiv njih - iako je bitka da imaju pravo glasa u osmišljavanju klimatskih zakona i alata daleko od kraja. Pratite novinare koji razgovaraju sa ženama diljem Europske unije i saznajte je li doista različit odnos između spola i klime.

Ekstremne vremenske prilike, kao posljedica klimatskih promjena, sve su učestalije i snažnije diljem svijeta. Ključni prioritet zelenog plana Europske Unije koji bi zajednicu vodio prema zelenoj tranziciji je ublažiti uzroke klimatskih promjena. Međutim, članice Europske Unije također sve više su prisiljeni razvijati politiku i strategije kako bi pomogle građanima da se prilagode posljedicama klimatskih promjena.
 
Toplinski valovi i suše dovode do nestašice vode i požara, dok jake oborine mogu uzrokovati poplave i jake oluje. Jedna I druga vremenska krajnost imaju razoran ekonomski, društveni pa čak i psihološki utjecaj na pogođena područja. Klimatske nevolje i tjeskobe rastu jer za one koji život ovisi o zemlji, koju obrađuju, moraju se prilagoditi promjenama.
 
Ovo godišnje ljeto bio je najtoplije u Europi, prema Službi za klimatske promjene Copernicus. U međuvremenu, 2021. dogodile su se istovremeno katastrofalne poplave u zemljama poput Njemačke i Belgije.
 

Prije nekoliko godina većina stanovnika europskog kontinenta nije razmišljala o mogućnosti nedostatka sirovina te izrazito hladnoj zimi u domovima diljem Europe. No, danas je situacija znatno drukčija.
Pandemija koronavirusa i rat u Ukrajini stavove mnogih Europljana bitno su promijenili jer se posljednjih mjeseci svi suočavamo s prekidima u opskrbnim lancima i dovozom važnih sirovina.
Upravo zbog toga Europska unija sve više teži prema održivosti, neovisnosti i energetskoj autonomiji, posebice u opskrbi minerala i drugih rijetkih sirovina. U današnjem Green Deal Podcastu Hrvatska istražujemo što Europa čini da bi bila što više energetski neovisna.

Mogu li majka priroda i influenceri s društvenih mreža hodati ruku pod ruku – ili društveni mediji služe samo za promicanje materijalizma i konzumerizma umjesto društvenih promjena koje klimatska kriza zahtijeva?
Pitanja su to koja postavlja naša mreža paneuropskih novinara u ovoj epizodi.

Građani, nevladine organizacije i drugi dionici sve se više mobiliziraju kako bi tužili vlade, industrije ili međunarodne organizacije pred sudom s ciljem postizanja klimatske pravde. Uz porast tužbi povezanih s klimatskim promjenama u EU i diljem svijeta, novinari mreže Euranet Plus postavljaju pitanje: jesu li tužbe najbolja šansa za klimu?

U današnjoj epizodi Green Deal Podcasta Hrvatska govorimo o prirodi i čovjeku -  njihovoj neodvojivoj povezanosti i utjecaju ljudi koji posljednjih desetljeća često narušavaju ljepotu, zdravlje i budućnost prirode. No, može li se priroda, njezin biljni i životinjski svijet ipak obnoviti?
Ostanite s nama i doznajte kako vratiti raj na Zemlju.

Srdačan pozdrav! Dobro nam došli! Vodimo vas kroz zabavne minute novog Green deal podcasta Hrvatska. A zašto zabavnima? Poslušajte u nastavku!
 
Vratimo se malo unatrag! Od antičkih zabava do današnjih, suvremenih festivala - svijest o načinu zabave te očuvanju okoliša tijekom njihova održavanja umnogome se promijenila.
 
Nekadašnju mladenačku bezbrižnost zamijenila je strepnja zbog ratovanja u svijetu, pandemije, gospodarske krize i klimatskih promjena.
 

Hrana koju ćemo sutra imati na tanjurima uvelike će ovisiti o izborima koje donosimo kao društvo danas. Na te izbore utječu demografija, zdravlje, trgovinski odnosi, geopolitika i iznad svega, klimatske promjene.
Stoga, što ćemo jesti za dvadeset godina?

“Da mi je letjeti”... To je dječji san već tisućama godina. Ali naše zajedničko ostvarenje ovog sna pretvara se u noćnu moru, zrakoplovstvo se smatra velikim sukrivcem za klimatske promjene.